FOTO: Ilustracija
Na području Policijske uprave krapinsko-zagorske tijekom mjeseca veljače 2016. godine evidentirane su 42 prometne nesreće, za jednu prometnu nesreću manje u odnosu na veljaču 2015. godine. Od navedenih prometnih nesreća, evidentirano je 15 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 27 prometnih nesreća s materijalnom štetom. U prometnim nesrećama s ozlijeđenim osobama, 21 osoba zadobila je tjelesne ozlijede, od čega su četiri osobe zadobile teške tjelesne ozljede, a 17 osoba zadobilo je lake tjelesne ozljede (17 vozača, dva putnika i jedan pješak).
Najčešći uzrok stradavanja u cestovnom prometu i dalje je brzina (neprilagođena ili nepropisna), koja je uzrok u 23,8% svih prometnih nesreća (svaka četvrta prometna nesreća). Uz brzinu često se kao sekundarni uzrok nastanka prometnih nesreća pojavljuje alkoholiziranost vozača. Naime, tijekom mjeseca veljače 2016. godine, osam vozača bilo je pod utjecajem alkohola za vrijeme nastanka prometne nesreće. Prisutnošću alkoholiziranih vozača u prometnim nesrećama povećavaju se i posljedice prometnih nesreća, naročito prometnih nesreća u kojima je primarni uzrok brzina (neprilagođena ili nepropisna). Od ostalih najčešćih uzroka pojavljuje se još nepropisno kretanje vozila na kolniku, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, nepoštivanje prednosti prolaska itd.
Od vrsti prometnih nesreća najviše je evidentirano slijetanja vozila (13 prometnih nesreća) i sudara vozila iz suprotnih smjerova (devet prometnih nesreća).
Što se tiče vremenskog nastanka prometnih nesreća (dani), najviše prometnih nesreća dogodilo se tijekom nedjelje (devet prometnih nesreća), potom tijekom četvrtka (osam prometnih nesreća), dok analizirajući vremenske periode unutar dana, najviše prometnih nesreća dogodilo se u razdoblju od 8 do 12 i od 20 do 24 sati (po deset prometnih nesreća).
Također, tijekom mjeseca veljače 2016. godine evidentirano je pet prometnih nesreća u ranim jutarnjim satima tijekom vikenda, odnosno tijekom karakterističnog povratka mladih kućama nakon izlazaka, ali bez prostorne povezanosti.
Što se tiče prostornog nastanka prometnih nesreća (ceste), najviše prometnih nesreća se dogodilo na državnoj cesti D24 (Zabok - Pece) četiri prometne nesreće, na autocesti A2 (GP Macelj - Stubička Slatina) četiri prometne nesreće, zatim na D307 (Mokrice - Marija Bistrica) i na ŽC 2195 (Veliko Trgovišće – Grabrovec) po tri prometne nesreće.
Rezimirajući posljedice stradavanja sudionika u prometnim nesrećama tijekom mjeseca veljače 2016. godine dolazimo do zaključka da je stanje sigurnosti cestovnog prometa na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zadovoljavajuće (nije bilo smrtno stradalih osoba, smanjen je broj prometnih nesreća i broj nastradalih osoba u odnosu na mjesec veljaču 2015. godine).
Poradi održavanja povoljnog stanja u cestovnom prometu tijekom mjeseca ožujka 2016. godine, obavještavamo Vas da ćemo i nadalje poduzimati pojačane preventivno represivne aktivnosti, koristeći sve raspoložive uređaje i tehniku te primjenjujući različitu taktiku i metodologiju nadzora prometa (prikriveni način rada, mobilni nadzor, kombinirani nadzor itd.), a u cilju suzbijanja prometnih prekršaja, odnosno daljnjeg poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa. Nadalje, u svakom tjednu mjeseca ožujka 2016. godine provoditi će se po jedna ciljana preventivno represivna akcija. Akcije će biti najčešće usmjerene prema prekršajima upravljanja nepropisnom brzinom, vožnje pod utjecajem alkohola i/ili opojnih droga, nekorištenje sigurnosnih pojaseva i drugih pasivnih elemenata sigurnosti (zaštitnih kaciga, dječjih sjedalica, posebnih postolja za djecu itd.), nepropisnog pretjecanja, nepropisne uporabe mobitela i dr.
U cilju poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa na području koje sigurnosno pokriva Policijska uprava krapinsko-zagorska također se apelira na poželjno i propisno ponašanje svih sudionika u prometu (vozači, putnici i pješaci), odnosno apeliramo na sudionike u prometu da poštuju prometna pravila i propise, da uvažavaju jedni druge na prometnicama (posebno vozači da uvažavaju i poštuju propise prema pješacima i biciklistima), da sudionici pripaze na svoje psihofizičko stanje, da vozila budu tehnički ispravna i pravilno opremljena, da sudionici pripaze na stanje i uvjete u prometu (sklizak kolnik, kiša, magla, snijeg i dr.), te da tako aktivno i direktno utječu na povoljnije i sigurnije stanje u cestovnom prometu.