FOTO: Ilustracija
I D E M O N A P U T
- A PROVALNICI ?
Ako će vaš dom duže vremena biti prazan, zbog odlaska na godišnji odmor ili putovanja, pobrinite se da:
- Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.
- Novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na čuvanje kod osoba od povjerenja).
- Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, tegli za cvijeće i sličnim mjestima.
- Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići.
- Organizirate da osoba od povjerenja češće prazni poštanski sandučić.
- Adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na puti ostavite osobi od povjerenja.
«DOBAR SUSJED – SIGURAN STAN»
Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori odnosno uvjeti koji pogoduju činjenju kaznenih djela ili nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa prema osobnoj i društvenoj imovini, nedovoljna fizička i tehnička zaštita i drugi propusti potencijalnih žrtava.
Primjerice, krađa sa svojim svemogućim oblicima, pored motiva leži u čestoj prilici koju stvara žrtva.
Priličan broj građana ne iskazuje veliku brižnost u pogledu čuvanja svoje i društvene imovine što kradljivci vješto koriste.
Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti.
U svakom slučaju, ostaje činjenica da su pri svakoj provali neizbježne posljedice za žrtvu.
Ne radi se samo o pretrpljenoj šteti nego je provala i psihičko opterećenje.
Dom žrtve više nije siguran i to uzrokuje strah od budućnosti jer ako je jednom provaljeno situacija se može u svakom trenutku ponoviti.
Između ostalog, često se zbog nesnalaženja, neinformiranosti i nemarnosti žrtve, na krivi način tumači uloga policije i narušava određena društvena uloga pa i povjerenje u policiju.
Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor tj. aktivnosti u okviru primarnog suzbijanja kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i socijalnu okolinu i na faktore koji utječu na mogućnost pojavljivanja kriminaliteta.
- Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima.
- Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo dojave policiji.
- Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja.
- Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među stanovnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima.
- Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin.
- Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu imovinu i imovinu drugih, obilježavaju imovinu, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu poboljšanje za sigurniju okolinu.
- Susjedski nadzor znači i uočljivost, primjerice, u susjedstvima gdje ljudi rade ili se djeca igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonosi se tome da se osjeća njihovo prisustvo, što znači da su takva područja manje innteresantna za bilo koju vrstu kriminala.
- Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje drugima u nevolji) a to je ono ponašanje u kojem neki čovjek ili grupa ljudi dolaze u pomoć drugom čovjeku ili grupi.
- Cilj susjedskog nadzora nije samo «motrenje i obavješćivanje» nego i preuzimanje odgovornosti za druge, povećanje razine osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema.
- Također se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljšavaju.
Susjedski nadzor odnosi se prvenstveno na provale u stanove, šupe, garaže, pa na provale u vozila na zajedničkim parkiralištima i na sve ono gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika, te na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima s ciljem prijevara građana.
Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom.