Prijevara putem interneta

Online prevaranti učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac ili bankovne podatke, stoga još jednom upozoravamo građane da ne nasjedaju na razne internetske prijevare i da se ne upuštaju u sumnjive novčane transakcije

Foto: ilustracija

Jučer, 23. kolovoza, prijavila je 40-godišnja hrvatska državljanka kako je preko društvenih mreža uspostavila kontakt s nepoznatom osobom. Tijekom komunikacije internetom preko tekstualnih poruka, nepoznata osoba joj je navela kako će joj poslati svoje bogatstvo.
Potom, je 40-godišnjakinju kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila da je iz dostavne tvrtke te treba uplatiti novac kako bi joj dostavili poslani paket. Prema dogovoru, uplatila je novčani iznos od nekoliko tisuća eura s ciljem plaćanja troškova pošiljke paketa, dok joj paket nije stigao niti je dobila povrat uplaćenog novca.

Važno je skrenuti pažnju i na različite oblike elektronske pošte kojima vas nepoznate osobe obavještavaju o velikom nasljedstvu, mogućnošću brze i lake zarade, a kupnja preko interneta, ukoliko niste oprezni, može biti rizik i svatko može nasjesti na prijevaru. Opreza nikada dosta i sa SPAM porukama, lažnim pozivima ili možda čak ucjenama jer iza njih se nalaze prevaranti, odnosno osobe koje vam imaju namjeru otuđiti novac.

Uzimajući u obzir način izvršenja, najčešće se pojavljuju sljedeće vrste prijevara na internetu i putem interneta:

1. Krađe identiteta (samostalno kazneno djelo ili pripremna radnja):Vishing - krađa identiteta pozivom: telefonska prijevara u kojoj počinitelji zovu i pokušavaju navesti sugovornika da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva.
Phishing - mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: počinitelji šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
Smishing - krađa identiteta SMS-om: pokušaj je počinitelja da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
Krađa osobnih podataka - vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

2. CEO prijevara / direktorska prijevara: počinitelji se predstavljaju da su rukovoditelji ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode djelatnike da uplate novčani iznos na njihov račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa.

3. BEC (Business Email Compromise) prijevara ili prijevara s računima: počinitelji se predstavljaju da su klijenti/dobavljači i navode djelatnike trgovačkog društva da plate buduće račune na drugi bankovni račun.

4. Krivotvorene internetske stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke (ili tvrtki za dostavu) s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada neka osoba klikne na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko sitnih razlika.
Aktualni oblik ovih prijevara je kada oglašavate prodaju putem oglasnika, počinitelji traže od vas informacije o računu, kreditnoj kartici,  kako bi "uplatili" traženi iznos za vaš oglašeni predmet.

5. Romantične prijevare: počinitelji se pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

6. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: počinitelji navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute ili im daju „izvrsnu“ lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.

7. Ransomware računalni programi - napadi na računala i podatke:
kada su vaši podaci na računalima kriptirani te im više niste u mogućnosti pristupiti, a na vašu adresu elektroničke pošte dostavljena je ucjenjivačka poruka kojom nepoznate osobe traže uplatu iznosa u virtualnim valutama u zamjenu za pomoć u otključavanju podataka. To su zlonamjerni programi koji se distribuiraju od strane nepoznatih osoba, a usmjereni su na građane, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem pribavljanja protupravne financijske koristi.

Kako ne bi postali žrtva kaznenog djela:

•  pročitajte obavijesti i savjete pružatelja usluge kupnje/prodaje za sigurnu kupnju putem njihove stranice 
• ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime, a nikako CVC/CVV kod (kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice) 
• nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere, a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu prijavite svojoj banci
• budite sumnjičavi prema ponudama za unosne investicijske mogućnosti kao što su dionice, obveznice, kriptovalute, plemeniti metali i uvijek tražite nepristrani financijski savjet prije nego što date novac ili uložite sredstva nepoznatoj osobi, obavite detaljne provjere ukoliko sumnjate na prijevaru. 

Na CERT-ovim internetskim stranicama  www.cert.hr i društvenim mrežama svakodnevno se objavljuju materijali edukativnog sadržaja, objavljuju slike, infografike i videomaterijali s popratnim tekstom kao savjeti za zaštitu od napada i prijevara.
 
Informacije o različitim oblicima internetskih prijevara te savjete kako se zaštiti, možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva policije https://policija.gov.hr  i na YouTube kanalu MUP-a.



 
 

Stranica