Stanje u prometu u 2011. godini na području Postaje prometne policije Krapina

 Postaja prometne policije Krapina teritorijalno je nadležna za policijske postaje Zabok i Krapina na površini od 404 km², na kojem području se nalaze 2 grada (Krapina i Zabok) i 8 općina (Đurmanec, Jesenje, Radoboj, Petrovsko, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće, Bedekovčina i Sveti Križ Začretje).

FOTO: Ilustracija

Postaja prometne policije Krapina teritorijalno je nadležna za policijske postaje Zabok i Krapina na površini od 404 km², na kojem području se nalaze 2 grada (Krapina i Zabok) i 8 općina (Đurmanec, Jesenje, Radoboj, Petrovsko, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće, Bedekovčina i Sveti Križ Začretje).

Ukupna dužina javnih cesta sa suvremenim kolničkim zastorom na području Postaje prometne policije Krapina iznosi 555,8 km, od čega 39,8 km  auto ceste, 99 km državnih cesta, 205,4 km županijskih cesta, 65,1 km lokalnih cesta i 146,7 km ostalih cesta sa suvremenim kolničkim zastorom.

Podaci za 2011. godinu pokazuju da je to za PPP Krapina bila najsigurnija u posljednjih 12 godina. Zabilježen je najmanji broj prometnih nesreća, najmanje poginulih osoba, najmanje teže i lakše ozlijeđenih sudionika u prometu. Istovremeno, promijenjena je struktura prekršaja, pa su ciljano utvrđivani kvalitativno najteži prekršaji koji dovode do prometnih nesreća s najtežim posljedicama i ciljano prema sudionicima koji najbezobzirnije ugrožavaju promet i učestalo krše prometne propise.

Policijski službenici su u 2011. godini obavili očevid kod 403 prometne nesreće što je u odnosu na 2010. godinu smanjenje za 13,9 posto. U 5 nesreća s poginulim osobama 6 osoba je smrtno stradalo, u 140 nesreća s ozlijeđenim osobama 39 osoba je teže, a 173 su lakše ozlijeđene, dok je u 258 prometnih nesreća nastala samo materijalna šteta.

U komparaciji sa 2010. godinom broj prometnih nesreća sa poginulim osobama manji je za 28,6 posto, s ozlijeđenim osobama za 14,6 posto i nesreća u kojima je nastala materijalna šteta manji je za 13,1 posto.

Prema posljedicama sudionika u prometnim nesrećama broj poginulih osoba manji je za 33,3 posto, teže ozlijeđenih za 40,0 posto, a lakše ozlijeđenih osoba za 19,5 posto. Ukupno je u prometnim nesrećama nastradalo 218 osoba što je smanjenje za 24,6 posto.

Tijekom 2011. godine prosječno se mjesečno događalo 33,6 prometnih nesreća (2010. = 39 prometnih nesreća). U 36,2 posto nesreća stradavale su osobe (2010. = 36,3%). U 2011. godini mjesečno je u prometu prosječno stradavalo 18,2 posto sudionika (2010. = 23,9%). Prosječno je svakog dana evidentirana 1,1 prometna nesreća (2010. = 1,3 prometnih nesreća). 

Najviše nastradalih osoba životne je dobi od 18 do 20 godina u kojoj dobnoj skupini je nastradao 21 sudionik od kojih su 2 osobe poginule, 2 su teže, a 17 osoba je lakše ozlijeđeno. Prema starosti sudionika koji su sudjelovali u prometnim nesrećama najviše ih je životne dobi od 24 do 26 godina (55 sudionika).   

Analizom prometnih nesreća u 2011. godini utvrđeno je  slijedeće:

- najkritičniji mjesec u 2011. godini bio je mjesec listopad u kojem je evidentirano 50 prometnih nesreća u kojima su 2 osobe smrtno stradale, 4 su zadobile teške i 16 lakše ozlijede;

-  u mjesecu rujnu (2) i mjesecu listopadu (1) 2011. godine dogodile su se ukupno 3 prometne nesreće ili 60,0 posto svih prometnih nesreća s poginulim osobama u kojima su 4 osobe smrtno stradale ili 66,6 posto svih smrtno stradalih osoba;

- najkritičnijidan bila je subota kada su evidentirane 73 prometne nesreće u kojima su ozlijeđene 32 osobe, a najkritičniji dan prema ukupnom broju nastradalih osoba je petak kada je evidentirano 67 prometnih nesreća u kojima je 1 osoba smrtno stradala a 40 osoba je ozlijeđeno. Ukupno su se tijekom godine u dane vikenda (subota/nedjelja) dogodile 2 prometne nesreće s poginulim osobama ili 40,0 posto svih prometnih nesreća sa poginulim osobama;

- najkritičnije vrijemeprema broju prometnih nesreća je od 8.00 do 10.00 sati sa 47 prometnih nesreća, a prema nastradalim osobama najkritičnije vrijeme je od 14.00 do 16.00 sati (2 smrtno stradale i 49 ozlijeđenih);

- evidentirane greške kod prometnih nesrećanajčešće su vezane uz nepropisnu ili neprilagođenu brzinu u 113 prometnih nesreća ili 28,0 posto ukupnog broja prometnih nesreća;

- od ukupnog broja smrtno stradalih u prometu (6) najviše su smrtno stradali vozači osobnih automobila – 4 osobe, putnici u motornim vozilima – 1 osoba, te pješaci – 1 osoba;

- od ukupnog broja prometnih nesreća s poginulim osobama 1 prometna nesreća dogodila se na autocesti, 2 prometne nesreće na državnim cestama, te 2 prometne nesreće na nerazvrstanim cestama;

- u prometnim nesrećama sudjelovalo je 1008 sudionika od kojih je 112 sudionika ili 11,1 posto bilo pod utjecajem alkohola;

- kod prometnih nesreća sa poginulim osobama 3 sudionika bila su pod utjecajem alkohola.

Policijski službenici su tijekom redovitih zadaća i provođenja akcija u prometu u 2011. godini evidentirali 5990 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Najviše utvrđenih prekršaja odnosi se na brzinu - 2420 prekršaja što iznosi 40,4 posto ukupnog broja utvrđenih prekršaja. Od toga se 1572 prekršaja odnose na prekoračenje brzine u naselju i 848 izvan naselja. Zatim slijedi prekršaj  vožnje pod utjecajem alkohola – 425 prekršaja (55,7 posto više nego u 2010. godini.) Od toga najveći broj prekršitelja-141, evidentiran je za koncentracije alkohola u krvi iznad 1,51 promila.  Utvrđena su i 253 prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom, 206 tehnički neispravnim vozilom i 72 prekršaja upravljanja prije stjecanje prava na upravljanje.

Od ostalih prekršaja još izdvajamo 673 prekršaja nepoštivanja prometnog znaka, 147 prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 62 prekršaja nekorištenja zaštitne kacige, 14 prekršaja upravljanja vozilom za vrijeme izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja, 231 prekršaj nekorištenja sigurnosnog pojasa, 72 prekršaja nepropisnog pretjecanja, 50 prekršaja pješaka u prometu, 52 prekršaja vozača u vezi s nepropuštanjem pješaka, 48 prekršaja mladih vozača i 42 prekršaja nepravilnog prijevoza djece u vozilima. Iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu utvrđeno je 137 prekršaja, a iz Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorom mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu 187 prekršaja.

Najveća brzina izmjerena izvan naselja izmjerena je na autocesti A2 -242 km/h, a u naselju u Krapini-118 km/h. Najveća izmjerena koncentracija alkohola u krvi izmjerena je kod vozača osobnog automobila iznosila je 4,34 promila. Kod 7 (sedam) vozača utvrđena je prisutnost opojne droge za vrijeme dok su upravljali vozilom.

Temeljem iznijetog stanje sigurnosti u cestovnom prometu na području PPP Krapina za 2011. godinu cijeni se dobrim i stabilnim, a da bi se takvo i održalo te  podignulo na višu razinu sukladno ciljevima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, potrebno je stalno ulagati znatne napore u poboljšanje prometne infrastrukture, a svi mjerodavni subjekti i sudionici u prometu sustavno razvijati prometnu kulturu. Policijski službenici će i ubuduće nadzor usredotočiti na kritična razdoblja, mjesta i teže prekršaje, te locirati opasna mjesta na cestama na kojima se učestalo događaju prometne nesreće, uz preciziranje vremena, uzroka i pogrešaka, kao i drugih pojava koje su dovele do štetnih događaja i posljedica.

Preventivnim i proaktivnim djelovanjem osmislit će se i provoditi akcije u prometu prema ciljanim skupinama sudionika u prometu dok će policijsko represivno postupanje i u 2012. godini biti usmjereno na utvrđivanje  najtežih prometnih prekršaja koji su u uzročno-posljedičnoj vezi s događanjem najtežih prometnih nesreća.

Slijedom navedenog, maksimalna aktivnost policijskih službenika u nadzoru prometa usmjerit će se na suzbijanje sljedećih prekršaja: 

- vožnje nepropisnom brzinom, posebice u naseljenim mjestima;

- vožnje pod utjecajem alkohola i droga;

- nepropisnog pretjecanja i nepoštivanja prednosti prolaska;

- nepropisnog kretanja i zadržavanja pješaka na kolniku i nepoštivanje obveza vozača prema pješacima;

- vožnje prije stjecanja prava na upravljanje i u vrijeme izrečene zabrane upravljanja;

- koji dovode do prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači bicikala, mopeda i motocikala;

- neregistriranih, neosiguranih i tehnički neispravnih vozila;

- posebna pozornost usmjerit će se na recidiviste, mlade vozače, vozače koji na neadekvatan način prevoze djecu u vozilu, kao i na prometne prekršaje koji utječu na pasivnu sigurnost (nekorištenje zaštitne kacige, sigurnosnog pojasa, smještaj djece u vozilu).

Stranica